Post mjeseca Ramazana je jedna od osnovnih obavaza u Islamu. Jeste li se zapitali ZAŠTO?

Ima jako puno razloga za prihvatiti ramazanski post, ali i post općenito. Ovom prilikom neću spominjati mnoge njegove dimenzije kao što je emotivna, duhovna, vjerska, socijalna i druge. Ovom prilikom pričaćemo o nutricionističkom i medicinskom aspektu posta.

Nutricionistički gledano, ramazanski post se može uskladiti sa osnovnim preporukama koje važe i inače. Na primjer, izblansiranost osnovnih skupina namirnica, uravnoteženost, umjerenost, sve su to bitni postulati nutricionizma koji se potpuno mogu ispoštovati tokom mjeseca Ramazana. Štaviše, post pomaže u balansiranju ishrane, samim time što je poštač motivisan i s vjerske strane.

Konkretno, iftar, sehur i ono što je između toga potrebno je izbalansirati na način da organizam dobije potrebnu energiju, hranjive tvari i aktivne supstance u tom vremenu. Kako to postići?

Sehur: jesti hranu koja se sporo vari, uzeti dovoljno tečnosti, ne pretjerati količinski!

• Kako bi se to postiglo potrebno je konzumirati hranu bogatu proteinima i masnoćama, a izbjeći hranu koja sadrži brzo probavljive uljikohidrate. To je uglavnom meso, mliječni prizvodi i jaja, te mahunarke i orašasti plodovi. Izbjegavati slatkiše i ostale brzo probavljive ugljikohidrate, kao što je bijeli hljeb, peciva i tjestenine.
• Ne zaboravljajte na unos vode, koja se može unijeti u obliku čiste vode, čajeva, te u sastavu hrane (kuhana jela, supe). Može se popiti i jača kafa, koja veže vodu i zadržava je u organizmu.

Iftar: jesti hranu koja se brže vari, ne pretjerati količinski!

• Za iftar se preporučuje jesti polako, i to hranu koja se brže vari, kako bismo imali priliku osloboditi probavu za neki međuobrok i sehur. To podrazumijeva uglavnom ugljikohidratnu hranu, i to brže varljive ugljikohidrate, kao što su tjestenine, pite, jogurt i kefir, bijela riža, krompir. Tu spada i svježe voće i povrće bogato vodom. Hrana za iftar ne treba biti bogata mastima i proteinima. Ti nutrijenti su sporedni dio iftara, za razliku od sehura.
• Prije svega, potrebno je prekinuti post hurmom i/ili vodom. Osim što je to vjerska tradicija, to je dobar način da pripremite probavu, da je probudite nakon što je veći dio dana mirovala. Dobro je popiti čašu-dvije vode. Ovdje se može pojesti i svježa sezonska voćka. Nakon toga je preporučeno klanjati, što će omogućiti probavnim sokovima da se lagano pripremite za ostatak iftara. Ukoliko ovako iftarite, velika je vjerovatnoća da nećete pretjerati s količinom obroka, a to je možda i najbitnija poruka ovoga članka.
• I ovdje ne treba zaboraviti na unos tečnosti. Dobro je osim čiste vode, da hrana bude bogata vodom, tako da i u toku obroka unesemo vodu. To se postiže konzumiranjem voća i povrća bogatog vodom.

Između iftara i sehura potrebno je pripaziti da se ne prejedemo, ali i da zadovoljimo nutritivne potrebe organizma. Može se pojesti još jedan lagan obrok. Pripazite da unesete dovoljno voća, a povrće (svježe salate i termički obrađeno povrće) uvrstite u svaki obrok. Tako ćete zadovoljiti i potrebe organizma za mikronutrijentima (vitaminima i mineralima), te aktivnim tvarima iz hrane koje su vrlo bitne jer preveniraju mnoga oboljenja, ali i pomažu u liječenju mnogih poremećaja.

Dakle, s nutricionističkog apsekta, ishrana u Ramazanu doprinosi njenom balansu i rasterećuje organizam ukoliko se poštuju gore navedene preporuke. U suprotnom, ukoliko se pretjeruje s unosom hrane nakon prekida posta, poništavaju se nutricionistički benefiti koje smo postigli postom.

Medicinski aspekt posta se nadovezuje na njegov nutricionistički aspekt.

Poslanik Muhamed a.s. je rekao:

„Čovjek goru posudu od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će ga održati u životu. A ako već mora puniti, neka trećinu napuni hranom, trećinu pićem, a neka trećinu ostavi za disanje.“

i

„Postite, bićete zdravi!“

Ovi hadisi nagalašavaju bitnost umjerenosti u ishrani. To naročito postaje bitno u današnje vrijeme, kada je izraženo postojanje raznih oboljenja koja su direktno i indirektno povezana sa nezdravim stilovima života. Tu je prvenstveno bitna nekvalitetna ishrana, koju karakteriše pretjerivanje u svakom smislu; previše hrane siromašne mikronutrijentima, aktivnim tvarima i vlaknima, bogate energijom, velikog sadržaja soli i raznih štetnih sastojaka.

Ono što je proizišlo iz takvih stilova života su moderna hronična nezarazna oboljenja (eng. Noncommunicable diseases – NCDs), koja su vodeći uzročnik obolijevanja i smrtnosti u svijetu, ispred svih ostalih uzročnika (prirodne nepogode, ratovi, nesreće, zarazna oboljenja i sva druga oboljenja itd.). Kako stvari stoje, stanje će biti sve gore i gore.

Hronična nezarazna oboljenja su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, hronične bolesti disajnih puteva i dijabetes. Na prvom mjestu su to kardiovaskularne bolesti, na čelu sa srčanim udarom, koje u posljednje vreme pogađaju veoma mlade ljude, starosne granice i ispod 40 godina.

Kako bi se izišlo iz ovog začaranog kruga, jedno od mogućih rješenja je ramazanski post. U literaturi je zabilježeno da post uz pravilnu prehranu može pomoći u redukciji tjelesne težine, smanjenju krvnog pritiska, smanjenju masnoća u krvi, smanjenju šećera u krvi i povećanju osjetljivosti na inzulin, poboljšanju metabolizma, kompletnoj detoksikaciji, te aktiviranju imunog odgovora,.

Naučnici na Univerzitetu Južna Kalifornija (USC) tvrde kako bi ovo otkriće moglo biti veoma korisno za one osobe koje pate od narušenog imunološkog sistema, kao što su oboljeli od raka, koji su na hemoterapijama. Navodi se kako bi ovo otkriće moglo koristiti i starijim osobama čiji je imunološki sistem postao manje efikasan u borbi sa infekcijama. Američki stručnjaci tvrde da su u svojim istraživanjima dokazali kako post pokreće “regenerativni prekidač” koji navodi matične ćelije da proizvode leukocite, što u konačnici obnavlja imunološki sistem. Još jedna dobra vijest je da se tokom posta tijelo oslobađa dijelova sistema koji su oštećeni ili dotrajali, odnosno neefikasni dijelovi. Naprimjer, ako počnete postiti sa sistemom koji je teško oštećen nakon hemoterapije ili starenja, post može generirati novi imunološki sistem i pomoći ozdravljenju.

Ipak, bitno je naglastiti da su mnoga istraživanja o utjecaju posta na zdravlje pokazala kako je post bio koristan u velikom broju slučajeva, ali da se postači poslije Ramazana uglavnom vraćaju na stare navike, što uveliko poništi zdravstvene dobrobiti postignute ramazanskim postom. Zato, moj savjet je da nam ramazanski post posluži kao odskočna daska za promjenu životnog stila i postizanje optimalnog zdravlja.

Nažalost, mnogi pogrešno shvataju Ramazan kao festival hrane, gošćenje bogatom trpezom, velikom količinom i mnogim vrstama hrane. To ne bi smio biti slučaj ukoliko želimo iskoristiti nutricionističke i zdravstvene prednosti koje nam ovaj blagoslovljeni mjesec donosi.

Na kraju, moram naglastiti da postoje stanja i oboljenja kada osoba ne smije postiti, jer bi joj to narušilo ili pogoršalo zdravstveno stanje. Ponekad moramo dobro procijeniti da li će korist od posta biti veća od štete i izabrati ono što je bolje po zdravlje, jer post nipošto nije propisan da bi nas mučio, nego da bismo imali koristi od njega gledano iz svake perspektive.

Dr. Safija Softić-Namas